Zakon o udruženom radu (1976)

Извор: Викизворник
Википедија
Википедија
Википедија има чланак у вези са овим текстом:


Član 1.

Radnici u ostvarivanju svog vladajućeg položaja u udruženom radu i društvu slobodno, neposredno i ravnopravno, u odnosima samoupravne demokratske povezanosti, uzajamne zavisnosti, odgovornosti i solidarnosti te u odnosima ravnopravnosti naroda i narodnosti, upravljaju svojim ukupnim društvenim radom u osnovnoj i drugim organizacijama udruženog rada, drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama te u društvu u cjelini.

Socijalističkim samoupravnim društveno-ekonomskim odnosima u udruženom radu osigurava se da radnici, na osnovi prava rada društvenim sredstvima i jednakih prava, obveza i odgovornosti u pogledu sredstava za proizvodnju i drugih sredstava društvene reprodukcije u društvenom vlasništvu, upravljaju u svom, zajedničkom i općem društvenom interesu svojim radom, uvjetima i rezultatima svog rada.

U uređivanju općih uvjeta rada i usklađivanju, usmjeravanju i društvenom planiranju u udruženom radu sudjeluju radnici i preko svojih delegacija i delegata u skupštinama društveno-političkih zajednica, u okviru nihovih ustavom i zakonom odnosno statutom utvrđenih prava i dužnosti.

Član 2.

Osnovu socijalističkog samoupravnog udruženog rada čine:

— vlast radničke klase i svih radnih ljudi;

— društveno vlasništvo sredstava za proizvodnju, koje isključuju bilo kakav sistem potčinjavanja i eksploatacije tuđeg rada i koje, ukidanjem otuđenosti radničke klase i radnih ljudi od sredstava za proizvodnju i drugih uvjeta rada i rezultata rada, osigurava samoupravljanje radnih ljudi u proizvodnji i raspodjeli proizvoda rada i usmjeravanje razvoja društva na samoupravnim osnovama te omogućuje svakom da se, pod jednakim uvjetima, uključi u udruženi rad i da na osnovi svog rada stječe dohodak za zadovoljavanje osobnih i zajedničkih potreba:

— pravo rada društvenim sredstvima koje stječe svaki radnik u udruženom radu i koje je osnova ostvarivanja njegovih prava, obaveza i odgovornosti u udruženom radu;

— samoupravni položaj radnika koji osigurava da radnik, ostvarajući pravo rada društvenim sredstvima, ravnopravno s drugim radnicima u udruženom radu, u odnosima međusobne povezanosti, zavisnosti, odgovornosti i solidarnosti, upravlja radom i poslovanjem udruženog rada u kojoj radi i organizacija u koje udružuje rad i sredstva;slobodno preuzima obveze samoupravnim sporazumima i dogovorima o osnovama planova te drugim samoupravnim sporazumima i društvenim dogovorima;ostvaruje svoj osobni, zajednički i društveni materijalni i moralni interes te pravo da se koristi rezultatima tekućeg i minulog rada i tekovinama općeg materijalnog i društvenog napretka;zaštićuje i unapređuje socijalističke samoupravne odnose;usavršava svoje radne i druge sposobnosti i razvija se kao cjelovita stvaralačka ličnost.

— Društveni karakter rada koji proizlazi iz međusobne zavisnosti i odgovornosti radnika u udruženom radu u okviru društvene podijele rada i društvene reprodukcije u cjelini, utemeljenih na dostignutom stupnju proizvodnosti i općem napretku materijalne osnove rada, što čini nužnim udruživanje rada i društvenih sredstava rada te druhih sredstava društvene reprodukcije u interesu radnika i društva u cjelini;

— Demokratsko, samoupravno odlučivanje o radu i društvenoj reprodukciji, koje omogućuje da radnici osobnim izjašjavanjem u osnovnoj organizaciji udruženog rada i preko svojih delegata u radničkom savjetu te delegacija i delegata u drugim organima upravljanja slobodno i ravnopravno odlučuju o svim pitanjima upravljanja radom i društvenom reprodukcijom;

— Utemeljenost skukupština društveno-političkih zajednica na sistemu samoupravne demokratske organiziranosti udruženog rada, koja osigurava da radnici i drugi radni ljudi preko delegacija i delegata odlučuju o pitanjima koja se odnose na zajedničke interese i potrebe udruženog rada i radnih ljudi te da donose zakone, druge propise i opće akte i planove, u okviru ustavom odnosno statutom utvrđenih prava i dužnosti društveno-političkih zajednica.

Član 3.

Protuzakonito su svako potčinjavanje i eksploatacije tuđeg rada, svaki oblik upravljanja proizvodnjom i drugim društvenim djelatnostima i svaki oblik raspodjele koji izopačuje socijalističke samoupravne društvene odnose u obliku prisvajanja društvenih sredstava i rezultata rada uspostavljanjem monopola na državnovlasničkoj, grupovlasničkoj ili privatnovlasničkoj osnovi, na osnovi ekonomske ili političke moći ili u obliku birokratske samovolje, tehnokratske uzurpacije ili samovoljnog odlučivanja te svaka privilegija utemeljena na monopolu upravljanja sredstvima za proizvodnju i prisvajanju rezultata rada.

Član 4.

U socijalističkim samoupravnim društveno-ekonomskim odnosima radnici udružuju svoj rad i sredstva u društvenom vlasništvu, kojima upravljaju, u različite oblike udruživanja i međusobne suradnje radi:

— Razvijanja i unapređivanja socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa;

— Proširivanja i unapređivanja materijalne osnove udruženog rada, poboljšanja svoga materijalnog i društvenog položaja te zadovoljavanja osobnih, zajedničkih i općih društvenih potreba interesa;

— Povećanja svog dohotka i ukupnog dohotka društva na osnovi povećanja proizvodnosti svoga i ukupnog društvenog rada;

— Društveno i ekonomski svrsishodnog upravljanja i privređivanja tekućim i minulim radom;

— Samoupravnoga međusobnog usklađivanja i planiranja rada i razvoja privrednih i drugih društvenih djelatnosti;

— Samoupravnog utvrđivanja uvjeta rada i stjecanja te raspodjele dohotka.

Član 5.

Povezivanje cjelokupnoga društvenog rada sredstvima u društvenom vlasništvu u sistem samoupravnoga udruženog rada radnici ostvaruju:

— udruživanjem rada u osnovnim organizacijama udruženog rada i udruživanjem rada i sredstava društvene reprodukcije u radnim organizacijama, složenim organizacijama udruženog rada, poslovnim zajednicama te drugim oblicima udruživanja i poslovne suradnje utemeljenim na zajedničkim, interesima radnika;

— udruživanjem rada i sredstava suradnjom organizacija udruženog rada koje se bave proizvodnjom i drugim djelatnostima s organizacijama udruženog rada koje se bave poslovima prometa robe i usluga;

— udruživanjem novčanih sredstava društvene reprodukcije i zajedničkim korištenjem tih sredstava, radi zadovoljavanja zajedničkih interesa u proizvodnji i reprodukciji, proširivanja materijalne osnove rada ili ostvarivanja drugih zajedničkih interesa u stjecanju dohotka;

— slobodnom razmjenom rada koju ostvaruju neposredno u organizacijama udruženog rada, ili u okviru, odnosno preko samoupravnih interesnih zajednica te u mjesnim zajednicama kao i povezivanjem, na toj osnovi, djelatnosti materijalne proizvodnje i društvene djelatnosti;

— društvenim planiranjem, samoupravnim sporazumijevanjem i društvenim dogovaranjem;

— razvijanjem samoupravnih odnosa u radu i stjecanju te raspodjele dohotka, upravljanjem i privređivanjem tekućim i minulim radom;

— odlučivanjem u organizacijama udruženog rada, drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama te društveno-politickim zajednicama o pitanjima koja se odnose na uvjete njihova rada i života i njihove druge osobne, zajedničke i društvene potrebe i interese, na upravljanje društvom u cjelini i na vršenje državne vlasti.

U sistem samoupravnog udruženog rada povezuju se i poljoprivrednici i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu građana, udruživanjem svog rada i sredstava rada u zadruge ili druge oblike udruživanja i suradnjom, neposredno ili prako zadruga, s organizacijama udruženog rada na osnovi zajedničkih interesa i na načelima dobrovoljnosti i ravnopravnosti.

Član 6.

Radnici u udruženom radu, prema ovom zakonu, jesu osobe koje rade društvenim sredstvima u organizaciji udruženog rada, u radnoj zajednici, ili drugom obliku udruživanja rada i sredstava.

Član 7.

Radni ljudi koji osobnim radom samostalno u obliku zanimanja obavljaju umjetničku ili drugu kulturnu, odvjetničku ili drugu profesionalnu djelatnost imaju na osnovi svog rada u načelu isti društvemo-ekonomski položaj i u osnovi ista prava i obveze kao i radnici u organizacijama udruženog rada.

Član 8.

Poljoprivrednici i drugi radni ljudi koji, obavljajući djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu građana, svoj rad, i sredstva rada udružuju u zadruge ili druge oblike udruživanja ili se neposredno ili preko zadruge povezuju, u proizvodnji ili prometu s organizacijom udruženog rada i s njom trajnije surađuju, imaju na osnovi svog rada društveno-ekonomski položaj i prava, obveze i odgovornosti kao i radnici u organizacijama udruženog rada, zavisno od stupnja udruženosti rada i sredstava te svog doprinosa ostvarivanju i povećanju dohotka.

Poljoprivrednici i drugi radni ljudi koji samostalno osobnim radom obavljaju djelatnost sredstvima rada u vlasništvu građana imaju na osnovi svog rada u načelu isti drušrveno-ekonomski položaj i u osnovi ista prava i obveze kao i radnici u udruženom radu društvenim sredstvima.

Član 9.

Radnici čijim se radom kao dopunskim koriste radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana, odnosno radnici čijim se radom kao dopunskim, koriste druge osobe, imaju pravo na sredstva za zadovoljavanje osobnih, zajedničkih i općih društvenih potreba i druga prava kojima se osigurava njihova materijama i socijalna sigurnost, te odgovarajuće obveze, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom koji sklapa sindikat i odgovarajuća privredna komora odnosno udruženje u kome su te osobe predstavljene.

Član 10.

Sredstva u društvenom vlasništvu zajednička su materijalna osnova održavanja i razvoja socijalističkog društva i socijalističkih samoupravnih odnosa i njima upravljaju radnici u osnovnoj organizaciji udruženog rada i u svim oblicima udruživanja rada i sredstava radnici u radnoj zajednici odnosno drugi radni ljudi u samoupravno i interesnoj zajednici ili drugoj samoupravnoj organizaciji i zajednici te u društveno-političkoj zajednici.

Sredstva za proizvodnju i druga sredstva udruženog rada, proizvodi udruženog rada, sredstva za zadovoljavanje zajedničkih i općih društvenih potreba, prirodna bogatstva i dobra u općoj upotrebi - društveno su vlasništvo.

Društvena sredstva, npr. stvari, materijalna prava i novčana sredstva u društvenom vlasništvu, materijalna su osnova rada radnika u osnovnim i drugim organizacijama udruženog rada i radnim zajednicama ili ostvarivanja funkcija samoupravnih interesnih zajednica te drugih samoupravnih organizacija i zajednica i društveno-političkih zajednica.

Član 11.

Radnici u osnovnim i drugim organizacijama udruženog rada i u radinim zajednicama odnosno radnici i drugi radni ljudi u samoupravnim interesnim zajednicama te drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama i u društveno-političkim zajednicama imaju u pogledu korištenja, upravljanja i raspolaganja društvenim sredstvima prava, obveze i odgovornosti utvrđene ustavom i zakonom, u skladu s njihovom prirodom i namjenom.

Član 12.

Nitko nemože steći pravo vlasništva na društvena sredstva koja su uvjet rada u osnovnim i drugim organizacijama udruženog rada i u radnim zajednicama ili materijalna osnovna ostvarivanja funkcija samoupravnih interesnih zajednica ili drugih samoupravnih organizacija i zajednica te društveno političkih zajednica.

Akti i radnje koji su protivni odredbi stava 1. ovog člana bez pravnog su učinka.

Шаблон:Klica

Izvor[уреди]

  • Službeni list SFRJ, 3. decembar 1976.